Pančevo i Šabac … vinska vikend tura
Vinski vikend u Pančevu i Šapcu ove godine se pretvorio u pravu malu vinsku turneju kroz Srbiju, i to u trenutku kada se gotovo svakog vikenda nešto dešava u drugom gradu, pa je zaista teško ispratiti sve. Mi smo odlučili da subotu provedemo u Pančevu, na festivalu u Narodnoj bašti, a nedelju u Šapcu, na hipodromu gde se po prvi put organizovao festival vina. Ispostavilo se da je kombinacija bila pun pogodak.

Pančevo kao spoj industrije, istorije i laganog dunavskog ritma
Pančevo nas je dočekalo u svom ritmu, između reke Tamiš i ulica koje stalno nešto menjaju, ali nikad ne gube svoj sloj prošlosti. Kafa uz reku bila je uvod u dan, a šetnja kroz centar više niz sitnih zapažanja nego klasična ruta. Fasade koje nose različite epohe, izlozi koji se smenjuju bez posebne želje da budu primećeni, i ljudi koji grade grad u svom tempu.
Pančevo je jedan od najstarijih industrijskih gradova u Vojvodini, ali i mesto koje ima mnogo više slojeva nego što se na prvi pogled vidi. Posebno mesto zauzima Vajfertova pivara iz 18.veka, simbol industrijskog razvoja i priča vezana za porodicu Vajfert, koja je ostavila snažan trag u ekonomiji i istoriji ovog dela Srbije.

Grad je poznat i po bogatom kulturnom životu i manifestacijama koje se smenjuju tokom godine, ali i po detaljima koji mu daju identitet. Jedan od njih je i statua psa Lea u Narodnoj bašti. Pas po kome je nastala statua, prema lokalnoj priči, spasao je dete od napada većeg psa, a zatim podlegao povredama koje je zadobio. Taj događaj je ostao upamćen kao simbol hrabrosti i odanosti, pa danas statua nije samo mesto za fotografiju, već i tačka koja povezuje park sa stvarnim pričama koje žive u gradu.
Upravo u tom prostoru se održava i vinski festival … spoj prirode, priče i događaja.

Narodna bašta i vinski festival
Vinski festival u Narodnoj bašti počinje oko 17 časova. Na ulazu se dobija vinska čaša i kupon od 600 dinara, koji funkcioniše kao depozit. Degustira se, obilazi se, a na kraju se čaša vraća i novac se dobija nazad. Ideja je jednostavna, ali efektna: degustacija praktično bez troška, uz slobodu da se proba mnogo više nego što bi inače.
Izlagači dolaze iz različitih delova Srbije, a posebno se izdvajaju vinarije iz Župe, regiona koji već godinama važi za jedno od najvažnijih vinskih područja u zemlji. Uopšteno se procenjuje da u Srbiji postoji oko 500 registrovanih vinarija, dok se nezvanično govori i o znatno većem broju porodičnih proizvođača koji nisu deo velikih sistema.
Među vinarijama koje su se izdvojile tokom dana bile su Yotta, Mihailović, Spasić, Janko … svaka sa svojim pristupom i stilom koji se prepoznaje već na prvi gutljaj.
Grad u svakodnevnim ritualima
Pre samog festivala, Pančevo se doživljava kroz male pauze. Kafa uz Tamiš i prolazak kroz centar daju uvod u dan koji se kasnije premešta u Narodnu baštu.
Za predah u zelenilu izdvaja se Eko paviljon, mesto koje se prirodno uklapa u park i ritam dana.
U istom hodu kroz centar, pojavljuje se i izložba oldtajmera, kao paralelna scena grada, gde metal, linije i istorija automobila hvataju pažnju jednako kao i ulice kroz koje prolaziš. Taj spoj starog i urbanog daje Pančevu još jedan sloj, posebno ako, kao u našem slučaju, već postoji i lična fascinacija tim svetom 

Za ručak, grad nudi nekoliko dobrih adresa: „Vetrenjača“, „Dvorište“, „Bistro Kokoška“…
Za slatki završetak dana tu su „Anči kolači“, dok ljubitelji bureka često završavaju na lokaciji “Burek Stankoski”, poznatog po prepoznatljivim kombinacijama testa i punjenja.
A u junu mesecu se u gradu održava i tradicionalni Pančevački karneval, jedna od najpoznatijih gradskih manifestacija koja ulicama donosi šarene kostime, muziku, ples i atmosferu po kojoj je Pančevo prepoznatljivo i van granica Srbije.
Svetionici i kratka ekspedicija kroz skriveni deo grada
Jedan od neplaniranih delova dana bila je potraga za svetionicima. Put do njih nije očigledan – staza se gubi, teren postaje vlažan, a komarci rade svoj deo posla. Ipak, dolazak do njih daje potpuno drugačiji ugao grada, i fotografije koje su nastale više liče na nagradu nego na usputni kadar.
Svetionici na ušću Tamiša u Dunav su sagrađeni 1909. godine za vreme vladavine Austrougarske. Svojevremeno su dobili i popularni naziv „Vodena kapija grada“.

Šabac i prvi vinski festival na hipodromu
Nedelja je donela promenu scene i odlazak u Šabac, gde se na Šabački hipodrom po prvi put organizovao festival vina.
Za razliku od Pančeva, gde festival već ima kontinuitet, ovde je sve bilo novo – prostor, koncept i publika. Sistem je bio isti: čaša i kupon za degustaciju.
Atmosfera je bila vrlo dobra, sa velikim brojem posetilaca i izlagača, sve dok nije stigao pljusak koji je prekinuo veče i ubrzao kraj festivala više nego što je iko planirao 
Vikend koji ostaje kao zbir malih trenutaka
Ovaj vikend je bio spoj dva grada, dve različite organizacije festivala i mnogo malih trenutaka između … od kafe uz Tamiš, preko šetnji kroz Pančevo, do prvog vinskog iskustva na hipodromu u Šapcu.
Na kraju, ostaje utisak da vinska sezona u Srbiji nije samo niz događaja, već stalno kretanje kroz mesta koja se tek usput otkrivaju i koja se često bolje pamte po atmosferi nego po planu.



